Univerzitet u Sarajevu - Katolički bogoslovni fakultet

Drugi dio znanstvenoga skupa o slugi Božjem Josipu Stadleru

U povodu 100 godina od smrti sluge Božjega Josipa Stadlera u Slavonskom Brodu, u pastoralnom centru župe gdje je kršten Gospe Brze Pomoći, upriličen je, 29. studenoga, drugi dio međunarodnoga znanstvenoga skupa.

Tema simpozija bila je Josip Stadler (1843.-1918.) u kontekstu beatifikacije. Duhovni profil i društveno djelovanje snagom službe. Pod pokroviteljstvom Đakovačko-osječke i Vrhbosanske nadbiskupije te Grada Slavonskoga Broda, kao i aktivno sudjelovanje rodne župe prvoga vrhbosanskoga nadbiskupa, simpozij su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu, zatim Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu i Hrvatski Institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod.

Studijski je dan okupio dosta osoba iz crkvenoga i javnoga života. Otvarajući ga kao glavni moderator dr. Pero Aračić, inače sin Slavonskog Broda, istaknuo je kako ga je – dok je pripremao ovaj i prošloga mjeseca u Sarajevu održani prvi dio ovoga simpozija – uistinu zadivio, obogatio i oplemenio život i djelo sluge Božjega Josipa Stadlera o kojem prije toga i nije toliko puno znao.

“Zadivio sam se koliko je Stadler važna osoba u povijesti hrvatskoga naroda. On je doista bio čovjek principa i svetoga života. Posebno mi je nadahnuće ono što je konstanta njegova života – to što je bio i ostao siromah i brinuo se za sirotinju”, rekao je među ostalim dr. Aračić.

Naglasivši važnost simpozija čiji je cilj na znanstveni način vrednovati Stadlerov život i djelo, prigodnim riječima obratili su se predstavnici organizatora i pokrovitelja skupa, te drugih institucija. Đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić kao domaćin je u pozdravnoj riječi istaknuo da se Slavonski Brod može ponositi tako velikim sinom kao što je Stadler, te da on posebno povezuje hrvatski narod u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, napose Hrvate s jedne i druge rijeke Save. Dodao je da je Đakovačko-osječka nadbiskupija također ponosna na toga velikoga sina svoje Nadbiskupije, te se raduje njegovu uzdizanju na čast oltara.

Kako je cilj simpozija na znanstveni način vrednovati Stadlerov iznimno bogati život i djelo prigodna izlaganja – uz moderiranje dr. Marijana Šabića dr. Pave Jurišića – svatko sa svoga stajališta održali su: dr. Mato Artuković na temu Zavičaj i zavičajnik: Prilog o odnosima Broda prema nadbiskupu Stadlerudr. Vlatko Dolančić na temu Pisani izvori o Josipu Stadleru u Nadbiskupijskom arhivu u Đakovudr. Zoran Grijak na temu Djelovanje i suradnja vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera i dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića tijekom preustroja Zavoda sv. Jeronima u Rimu i svetojeronimske aferedr. Stjepan Matković na temu Dvije vizije modernog pravaštva: nadbiskup Josip Satdler i Josip Frankdr. Milenko Krešić na temu Nadbiskup Stadler i hrvatska narodna zajednica: nastanak i razvoj sukoba, te misija izmirenja apostolskog delegata Peree Bastiena (1908.-1912.)dr. Pero Aračić i dipl. theol. Anto Pavlović na temu Naglasci u Stadlerovom pastoralnom radu onda i danas: rubni i napuštenidr. Ružica Pšihistal i prof. Mirko Ćurić na temu Strossmayer i Stadler kao Ćiril i Metod u prigodnici fra Grge Martića te dr. Finka Tomas koja je govorila o temi Čovjek molitve i bezgraničnog pouzdanja u Boga.

Nakon predavanja razvila se zanimljiva diskusija u kojoj je aktivnoga udjela napose uzeo đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. Marin Srakić, a zapaženo su bile nazočne Stadlerove duhovne kćeri Služavke Maloga Isusa i domaći vjernici.

izvor: https://www.nedjelja.ba

SIMPOZIJ
WEBMAIL
ISSS LOGIN