Povijest Knjižnice

Početak Knjižnice Katoličkog bogoslovnog fakulteta datira iz 1882. god., kada je u „iznajmljenoj kući“ otvorena Nadbiskupska klasična gimnazija s malim sjemeništem u Travniku. Sjemenište u Travniku i Bogoslovija u Sarajevu, povezivali su đake travničke gimnazije svojim duhovnim i intelektualnim rastom. Nadbiskupska teologija u Sarajevu osnovana je školske godine 1893./94., i time je preseljen njezin rad iz Travnika u Sarajevo. Među vijestima u Vrhbosni br. 4/1892. zapisan je raspored prostorija u Bogosloviji, gdje između ostalog stoji važna informacija s obzirom na knjižnicu: „U istočnom dijelu zgrade za učitelje bit će osim soba za stanovanje, knjižnica, soba za odmor i blagovaonica.“ Knjižnica je bila „dobro sređena, katalogizirana i popisana“ prema skupinama. Količina i vrijednost knjiga u knjižnici kojom su se služili profesori i studenti Bogoslovije u vrijeme do završetka drugog svjetskog rata, zadovoljavale su tadašnje potrebe znanstvenog rada i filozofsko-teološke formacije svećeničkih kandidata.

Knjižnica danas

U Knjižnici se nalaze vrijedna izdanja rariteta iz određenog broja naučnih oblasti, posebno religija. Osim brojnih i vrijednih pojedinačnih djela, Knjižnica je obogaćena potpunim nizom djela crkvenih otaca u izdanju J. Mignea, a potom i kolekcijom Akata općih crkvenih sabora u izdanju Mansija. Knjižna građa je iz područja: filozofije, psihologije, religija, sociologije, prirodnih nauka, umjetnosti, književnosti, povijesti…., čiju raznolikost smatramo pravim bogatstvom.

Tijekom 2002. god. započeli su radovi na uređenju novih prostora Knjižnice, a u razdoblju od 2004.-2005. izvršena je revizija knjižne građe i periodičnih publikacija. Kompletan prostor nove Knjižnice uređen je i prilagođen kriterijima moderne suvremene knjižnice, što podrazumijeva prvenstveno slobodan pristup knjizi. Da bi se to postiglo, izvršena je montaža suvremene opreme na dva nivoa. Važno je napomenuti da je sva građa u novim prostorima Knjižnice kataloški obrađena i u informaciji za korisnike.

Topografski građa je podijeljena po domaćim i inozemnim jezicima, a tako i informacija u abecednom katalogu. Za lakši pristup građi u svim prostorima (depo I. do IV.) izrađene su zbirne tabele topografskih signatura. Postavljene su i oznake topografskog smještaja na pojedinačnim policama.

Čitaonica I.: ovdje je smještena građa referentne zbirke (enciklopedije, leksikoni, rječnici, priručnici, atlasi, glosari i dr.), kao i tekuća periodika, domaći i inozemni naslovi (82 naslova) a na posebnom prostoru je izložena građa novih izdanja knjiga. Ova Čitaonica ima sedam mjesta za tihi rad.

Čitaonica II.: predstavlja prostor u kome se također nalazi veći dio priručnika referentne zbirke za potrebe korisnika, izdanja KBF-a kao i povremena izdanja listova župa Bosne i Hercegovine. Čitaonica je opremljena računarima za pretraživanje u budućem radu.

Radna prostorija djelatnika: tu se nalaze dvije vrste kataloga: autorski (abecedni) i stručni po sustavu Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK). Radni prostor je suvremeno opremljen za budući suvremeni pristup informacijama o građi u Knjižnici. Ovi prostori su elektronski zaštićeni video nadzorom.

Smještaj građe u novim prostorima Knjižnice je stručno formatni. Građa je topografski u prostoru smještena u 94 cjeline, koje su vrlo bliske odrednicama UDK (Univerzalna decimalna klasifikacija). Knjižnica prima 82 tekuća naslova periodičnih publikacija (domaćih i inozemnih), a godišnje se uvezuje oko 50 kompletiranih godišta. Građa u Knjižnici obnavlja se: kupovinom, razmjenom te darovanjem profesora i ostalih suradnika, pa i korisnika Knjižnice. Veći broj građe primamo od institucija. Upravo je to i način koji je doprinio da knjižna građa ove Knjižnice ima veliku vrijednost. Veliki broj naslova periodičnih publikacija Knjižnica prima i razmjenom za časopis Vrhbosnensia i ostala izdanja, što ih izdaje Fakultet. Knjižnica danas posjeduje oko 76.000 primjeraka periodike i knjiga. Od toga je preko 33.000 knjiga, a ostatak su primjerci periodike svih naslova. U Knjižnici postoji dio neobrađene građe smješten na I. katu (oko 13.000).

Knjižnica je i danas dostupna korisnicima 6 sati dnevno (8:30 – 14:30 sati). Njezini korisnici su studenti Katoličkog bogoslovnog fakulteta, profesori i suradnici fakulteta, kao i određeni broj korisnika studenata i profesora drugih fakulteta. Neophodno je napomenuti da je veliki broj vrijedne knjižne građe u prostoru Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa sačuvan. Sljedeća faza je ispunjavanje uvjeta novog informacijskog doba, što podrazumijeva ulaganje u bibliotečko-informacioni sustav, suvremen i prihvatljiv za profil Knjižnice Katoličkog bogoslovnog fakulteta.