Univerzitet u Sarajevu - Katolički bogoslovni fakultet

Međunarodna konferencija „Nada i beznađe religija“

Europsko društvo za međukulturalnu teologiju i međureligijske studije održalo je u Sarajevu od 24. do 27. travnja 2019. svoju sedmu konferenciju na temu: „Nada i beznađe religija: istraživanje povezanosti teologije i prakse“.

Suorganizatori navedenog simpozija su bili Fakultet islamskih nauka (FIN) i Katolički bogoslovni fakultet (KBF) Univerziteta u Sarajevu. Plenarna zasjedanja i rad sekcija odvijali su se isprepleteno prema najavljenom programu, prvoga dana na FIN-u, a ostala tri na KBF-u. Prvoga dana anglikanska vjernica i sociologinja religije Grace Davie postavila je generalni okvir temom Razmišljanje iznad eurocentrizma i tradicionalnih paradigma za religiju. Njezina knjiga Religija u suvremenoj Europi: mutacije sjećanja prevedena je na hrvatski (Zagreb 2005.) a najnovija knjiga joj je Religija u javnom životu: izravnavanje podloge (Religion in Public Life: Levelling of Ground, 2017.).

Iste večeri na okruglom stolu nastupili su Darko Đogo, profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, zatim Pavle Mijović, profesor na KBF-u te troje studenata iz programa master studija „Međureligijski studiji i izgradnja mira“.

 

Apokaliptika u različitim religijama

Plenarna izlaganja drugoga dana bila su posvećena apokaliptici u različitim religijskim pokretima danas.

Jakob Wirén, koji se bavi dijalogom islama i judaizma i savjetnik je švedskog nadbiskupa, govorio je o Apokaliptičkoj gostoljubivosti: komparativni uvidi iznad soteriologije.

Marloes Janson, profesorica afričke antropologije na Univerzitetu u Londonu, govorila je o socijalnom kontekstu miješanja kršćanstva i islama u Nigeriji.

Toga popodneva dekan KBF-a Darko Tomašević pozdravio je sudionike na engleskom u auli Pavla VI.

Temu o religijskom vodstvu između proročke i zaštitničke službe obradila je Halima Krausen koja je sa skupinom suradnika prevela Kur’an na njemački i napisala komentar. Zalaže se za dijalog muslimana, židova i kršćana u Europi.

Fra Ivo Marković, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, obradio je istu temu na temelju iskustva konflikta i potrebe izmirenje kojemu mogu znatno pridonositi vjerski službenici i poglavari.

Među referatima na sekciji toga dana zanimljivo je bilo izlaganje Franziske Singer koja na Sveučilištu u Marburgu piše disertaciju o obrazovanim bosanskim muslimanka u Sarajevu kojima je vjera važna, ali ne sredstvo političke manipulacije. Surađuje u tu svrhu s NGO Nahla u Sarajevu.

 

Odnosu roda, religije i nasilja

Izlaganja trećeg dana bila su posvećena odnosu roda, religije i nasilja. Prva je preko Skypea govorila Lieve Troch iz Nizozemske, koja je uz studij teologije završila i kriminalistiku i znanstveno se bavi nasiljem nad ženama. Istaknula je: „U ratu je opasnije biti žena nego vojnik“. Puno pozornosti posvetila je silovanju žena sa socijalnim i psihičkim posljedicama. Zlatiborka Popov-Momčinović, profesorica Univerziteta u Istočnom Sarajevu, govorila je o religiji i nasilju prema ženama u ratnom konfliktu u BiH.

U radu sekcije obradio je Aid Smajić s FIN-a, sociološku temu Mjesto za implicitnu religioznost u etno-religijskoj koegzistenciji i toleranciji: slučaj Bosne i Hercegovine.

Berge Traboulsi, libanonski pravoslavni znanstvenik sa Sveučilišta u Beirutu, iznio je intrigantnu temu Pravoslavni episkop kao vođa promjene u multi-kulturalnim i multi-religijskim društvima: analiza službe episkopa kao crkvenog vođe koji drži poluge. Završio je citatom episkopa Joanisa Ziziounasa prema kojemu bi Crkva odumrla ako ne bi prihvaćala nužnu reformu.

Toga popodneva sudionici su se podijelili u dvije skupine pri obilaženju sarajevskih znamenitosti pod vodstvom domaćih stručnjaka, a uvečer saslušali predstavljanje dvobroja časopisa Interreligious Studies and Intercultural Theology 1-2/2019 koji je posvećen Robertu Schreiteru, profesoru na Catholic Theological Union u Chicagu, katoličkom proučavatelju odnosa sa sljedbenicima drugih religija u duhu Drugog vatikanskog koncila.

 

Narativi o nadi i otpornosti

Izlaganja četvrtog dana bila su posvećena narativima o nadi i otporu (Embodied Narratves of Hope and Resilience). U ovom dijelu izlagala je bošnjačka sociologinja religije Zilka SpahićŠiljak temu: Spasenje po naraciji i interpretaciji: izgrađivanje otpora nakon ratnih silovanja u Bosni i Hercegovini.

Konferencija je završila zaključnim okruglim stolom pod predsjedanjem Anne Hege Grung sa Sveučilišta u Oslu.

Na konferenciji je sudjelovalo oko 80 članova i domaćih gostiju koji su pažljivo slušali izlaganja i jedni druge obogaćivali svojim refleksijama.  

 

Društvo o interkulturalnoj teologiji

Spomenimo da je Europsko društvo za međukulturalnu teologiju i međureligijske studije (European Society for Intercultural Theology and Interreligious Studies – ESITIS), osnovano 19. ožujka 2005. u Amsterdamu. Svrha mu je poticanje i koordiniranje istraživanja i naobrazbe u interkulturalnoj teologiji i među-religijskom proučavanju u teologiji, religijskim studijama, antropologiji, sociologiji i filozofiji na dodiplomskoj i postdipomskoj razini u Europi. Članovi mogu postati znanstvenici koji predaju na sveučilištima i doktorandi koji se bave ovim područjima. Također i institucije, ali prema prosudbi Upravnog odbora, u koji članovi bivaju birani na mandat od četiri godine.

Mato Zovkić