NOVI DOKTOR ODGOJNIH ZNANOSTI

Novi doktor odgojnih znanosti u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Svećenik Vrhbosanske nadbiskupije Mario Ćosić obranio je 26. kolovoza 2022. godine na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru doktorsku disertaciju iz odgojnih znanosti – pedagogije naslovljenu Povijesni razvoj i značaj katoličkih odgojno-obrazovnih ustanova u Sarajevu od 1878. – 1941. izrađenu pod vodstvom mentora akademika Mladena Bevande, prof. emeritusa. Ispitno povjerenstvo uz mentora sačinjavali su ddr. Lidija Pehar, red. prof. s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i dr. sc. Sonja Kovačević, red. prof. s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Ovom akademskom činu nazočili su članovi doktorandove obitelji, kolege, prijatelji i drugi gosti.

Doktorski rad napisan je na 368 stranica, od čega se 335 stranica odnosi na osnovni tekst doktorskog rada, 4 su stranice uvoda, 10 je stranica zaključka, 17 je stranica literature i 2 su stranice životopis autora s popisom objavljenih djela.

Doktorski rad je strukturiran u šest poglavlja, od čega se 5 poglavlja odnosi na osnovni tekst rada, dok je jedno poglavlje posvećeno metodologiji istraživanja.

Prvo poglavlje nosi naslov Povijesni okvir u kojemu autor donosi Sitz im Leben istraživanja katoličkih odgojno-obrazovnih ustanova u Sarajevu. U prvom podnaslovu prvog poglavlja Povijesni pogled na društvene, političke i socijalne prilike u Bosni i Hercegovini, autor donosi detaljan prikaz istoimenih prilika polazeći od prvog spomena Bosne.  Zatim opisuje istoimene prilike pod Osmanskom upravom (1463.-1878.), razdoblje Austro-Ugarske uprave BiH (1878.-1918.) te razdoblje Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije (1918.-1941.). Drugi podnaslov ovoga poglavlja naslovljen je Povijesni pogled na odgojno-obrazovne prilike u Bosni i Hercegovini,  u kojemu autor donosi detaljan pregled istoimenih prilika od razdoblja srednjovjekovne Bosne do 1941.

U drugom se poglavlju autor bavi Metodologijom istraživanja ukazujući na metode kojemu je primjenjivao u svome radu, dok treće poglavlje nosi naslov Odgojno-obrazovne ustanove ženskih redovničkih zajednica u Sarajevu od 1878. do 1941. u kojemu autor donosi pregled djelovanja sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, Družbe Kćeri Božje ljubavi i sestara Služavki Malog Isusa. U prvom podnaslovu Sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskog, autor govori o nastanku Družbe, a potom donosi prikaz Učione i Zavoda sv. Vinka Paulskog kojeg će sestre otvoriti uz pomoć vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera 1833. i u kojemu će u navedenom razdoblju djelovati Konvikt za učenice i  četiri škole: Osnovna škola i Dječje zabavište (1883.), Viša djevojačka škola (1833.), Privatna ženska zanatska škola (1939.), te Privatna potpuna ženska realna gimnazija s pravom javnosti u zavodu sv. Vinka u Sarajevu (1941.). U drugom podnaslovu Družba Kćeri Božje ljubavi, autor donosi pregled, nastanka i djelovanja druge Družbe na području Sarajeva i BiH. U nastavku rada autor donosi detaljan prikaz nastanka i djelovanja Zavoda sv. Josipa, (1882.) u kojemu će u razdoblju od 1878. – 1941., djelovati Konvikt i čak šest škola: 1. Osnovna škola s dječjim zabavištem (prvo Dječije zabavište u povijesti BiH), 2. Viša djevojačka škola (1883.), 3. Ženska učiteljska škola (1884.), kao prva potpuna Ženska učiteljska škola u povijesti BiH, 4. Tečaj za odgoj i obrazovanje odgojiteljica u vrtiću (1913.), 5. Trgovački tečaj (1917.) i 6. Ženska stručna škola (1929.). Osim Zavoda sv. Josipa, Majka Franziska Lechner je 1893. podigla Zavod sv. Augustina u kojemu će djelovati nekoliko odgojno-obrazovnih ustanova: Osnovna škola na njemačkom jeziku (1893.-1918.), Njemačko dječje zabavište, Viša djevojačka škola na njemačkom jeziku, Ženski licej (1916.) i Jednogodišnji trgovački tečaj (1917.). Zavod je imao multikonfesionalni karakter, a uglavnom su ga pohađala djeca austrijskih i njemačkih obitelji. Osim toga, sestre Kćeri Božje ljubavi su 1939. u Novom Sarajevu u Zavodu Presvetog Trojstva otvorile vrtić, 1940. strukovnu školu, a 1941. osnovnu školu.

U trećem podnaslovu Družba sestara Služavki Malog Isusa, autor donosi pregled nastanka i djelovanja prve Družbe koja je nastala na području BiH, dok u nastavku donosi detaljan prikaz odgojno-obrazovnog rada sirotišta Betlehem (1898.) i Egipat (1899.)

Četvrto poglavlje nosi naslov Odgojno-obrazovne ustanove muških redovničkih zajednica u Sarajevu od 1878. do 1941. u kojemu autor donosi povijesni prikaz nastanka franjevačkog reda, dolazak franjevaca u BiH, kratki prikaz franjevačkog školskog sustava te prikaz odgojno-obrazovnog rada Franjevačku teologiju u Sarajevu.

Peto poglavlje nosi naslov Odgojno-obrazovne ustanove Vrhbosanske nadbiskupije, u kojem autor donosi prikaz života i rada Vrhbosanske bogoslovije, koju je 1. rujna 1890. osnovao prvi vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler, čime je i formalno započelo moderno visoko obrazovanje u BiH.

Šesto poglavlje nosi naslov Publicistička djelatnost katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1941., u kojemu autor na nekoliko stranica sažima publicističku djelatnost do 1878., te od 1878. do 1941.

Korištenjem obilate literature, relevantnih i recentnih izvora, a posebno do sada neistražene arhivske građe Zavoda Svetoga Josipa, autor Mario Ćosić je osigurao temeljit i sustavan pregled navedene tematike, te učinio javnosti dostupnim do sada neistražene arhivske dokumente čime je ujedno otvorio prosto za daljnja istraživanja. Ovaj doktorski rad je relevantno i nezaobilazno djelo za buduća proučavanja razvoja i značenja odgojno-obrazovnih ustanova u Sarajevu u od 1878. – 1941.

Mari Ćosić rođen je 17. ožujka 1982. godine u Tesliću. Osnovnu školu završio je u Drvaru, a Opću-realnu gimnaziju u KŠC „Petar Barbarić“ u Travniku. Na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji (danas Katolički bogoslovni fakultet) u Sarajevu diplomirao 2006. godine otkada djeluje kao odgojitelj u Internatu KŠC „Sveti Josip“ u Sarajevu, te istovremeno u Srednjoj medicinskoj školi KŠC-a predaje latinski jezik, vjeronauk, moral i etiku, a u Općoj realnoj gimnaziji KŠC-a predaje povijest religija i grčki jezik.  Godine 2015. imenovan je ravnateljem Katoličkog školskog centra „Sveti Josip“ u Sarajevu koji se nalazi u  Sustavu katoličkih škola za Europu.  Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu odsjek Pedagogija 2008. godine, upisao je poslijediplomski magistarski studij iz pedagogije. Nakon položenih ispita, izradio je i 2013. godine obranio magistarski rad pod naslovom Pedagoške strategije i metode odgoja u đačkim domovima te stekao pravo na zvanje magistra pedagoških znanosti. Novi doktor pedagoških znanosti Mario Ćosić autor je nekoliko znanstvenih radova, sudionik na nizu projekata, te znanstvenih i znanstveno-stručnih skupova.