Facebook Instagram

UNIVERZITET U SARAJEVU
KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET

KATEDRE

Nastavnici:

  • Prof. dr. sc. Pavle MIJOVIĆ, predsjednik katedre
  • Izv. prof. dr. sc. Josip BOŠNJAKOVIĆ
  • Izv. prof. dr. sc. Oliver JURIŠIĆ

 

Opis katedre:

Katedra za filozofiju djeluje kao akademska jedinici usmjerena na proučavanje i poučavanje filozofskih disciplina koje su ključne za humanističko obrazovanje, teološku formaciju i razvoj kritičkog mišljenja.

Katedra organizira i izvodi kolegije iza povijesti filozofije, metafizike, etike, filozofske antropologije, epistemologije, političke filozofije te psihologije. Cilj nastave je razvijanje sposobnosti analitičkog mišljenja, argumentacije te interdisciplinarnog povezivanje filozofskih i teoloških sadržaja.

Članovi Katedre sudjeluju u znanstvenim projektima i istraživanja iz područja filozofije ali i analognih interdisciplinarnih područja. Misija Katedre za filozofiju je osposobiti studente za promišljeno i argumentirano razumijevanje stvarnosti, čovjeka i društva, te za odgovorno djelovanje u znanstvenom, društvenom i pastoralnom životu. Katedra promiče intelektualnu otvorenost, dijalog te afirmira sintezu vjere i razuma.

Obvezni kolegiji
Šifra predmeta Predmet ECTS  Sati
FIL-01 1. Uvod u filozofiju 3 30
FIL-02 3 30
FIL-03 5 60
FIL-04 4. Povijest filozofije – moderna 4 45
FIL-05 4 45
FIL-06 6. Epistemologija 3 30
FIL-07 7. Ontologija 5 60
FIL-08 8. Etika 4 45
FIL-09 9. Kozmologija 3 45
FIL-10 10. Teodiceja 4 45
FIL-11 11. Antropologija 5 60
FIL-12 12. Politička filozofija 3 30
FIL-13 13. Opća psihologija 3 30
Šifra predmeta Predmet ECTS  Sati
FIL-IZ-01 1. Interpersonalna komunikacija 2 15
FIL-IZ-02 2. Reformirana epistemologija Alvina Plantinge 15
FIL-IZ-03 3. Izabrana pitanja iz ontologije 2 15
FIL-IZ-04 4. Psihologija religije 2 15
FIL-IZ-05 5. Izabrana pitanja iz moderne filozofije 2 15
FIL-IZ-06 6. Post-moderna kraj ili početak 2 15
FIL-IZ-07 7. Politička filozofija i etika 2 15
FIL-IZ-08 8. Uvod u filozofiju: izabrani tekstovi 2 15
FIL-IZ-09 9. Filozofsko-religiozne teme u književnosti 2 15
FIL-IZ-10 10. Moderna filozofija izabrani tekstovi 2 15
FIL-IZ-11 11. Uvod u zaštitu i dobrobit djece i ranjivih osoba 2 15
FIL-IZ-12 12. Filozofija religije Bernharda Weltea 2 15
FIL-IZ-13 13. Empatija i suosjećanje
Šifra predmeta Predmet ECTS  Sati
FIL-S-01 1. Suvremena politička teorija 2 15
FIL-S-02 2. Čitanje djela suvremene filozofije: Charles Taylor “Izvori sebstva” 2 15
FIL-S-03 3. Filozofija znanosti 2 15

Nastavnici:

  • Prof. dr. sc. Dubravko TURALIJA, predsjednik katedre

 

Opis katedre:

Uvod u Sveto pismo Starog zavjeta
U uvodu se, u Sveto pismo, koristimo biblijskom  hermeneutikom kako bismo na ispravan način razumjeli njezine grane, kao što su neomatika i proforistika. Započinjemo tada s tumačenjem značenja riječi “Biblija” te preko nadahnuća Svetog pisma i njegove istine dolazimo do objave u Svetom pismu. U sklopu toga, izučavamo hebrejski i kršćanski kanon svetih knjiga te njihovu prerasporedbu u Svetom pismu. Potom studiramo smislove Svetog pisma, od onog doslovnog do prenesenog i od onog tipskog do alergijskog. Usto pratimo i škole koje su govorile o biblijskom smislu da bismo na kraju obradili hebrejske midraše i talmude te aramejski Targum i pokoji kršćanski pseudoepigraf.
 
Hebrejski jezik I
U studiju hebrejskog biblijskog jezika za početnike obrađujemo hebrejski alfabet, masoretske znakove i morfologiju.
 
Hebrejski jezik II
U studiju naprednog hebrejskog jezika obrađujemo jezične konstrukcije i sintaksu te prevodimo jednostavnije svetopisamske tekstove.
 
Uvod i egzegeza Petoknjižja
U traktatu “Uvod i egzegeza Petoknjižja” obrađujemo, prije svega, autorstvo Petoknjižja te tradicije koje su utjecale na njegovu konačnu redakciju. Držimo se i hipoteze četiriju izvora koje dodatno obrađujemo kritikom teksta. Zatim ističemo paralelizme da bismo konačno došli do osnovnih informacija o svakoj od knjiga Petoknjižja. Nakon što detaljnije prijeđemo sadržaj pojedine knjige, kanonskom metodom, uz prikladan kritički aparat, tumačimo pojedine tekstove iz hebrejskog izvornika.     
 
Uvod i egzegeza Povijesnih knjiga
U traktatu “Uvod i egzegeza Povijesnih knjiga” obrađujemo, prije svega, autorstvo i povijesnost biblijske predaje te deuteronomističku teologiju i konačnu svećeničku redakciju biblijske povijesne građe. Nakon uvodnih sadržaja kompariramo povijesne knjige koje sadrže paralelizme. Pritom se koristimo i izvanbiblijskim dokumentima, kao npr. Mešina ploča ili Sennaheribovi ljetopisi kako bismo biblijske povijesne izričaje dokumentirali i izvanbiblijskom literaturom. Pošto smo detaljno prešli sadržaj pojedine knjige, kanonskom metodom, uz prikladan kritički aparat, tumačimo pojedine tekstove iz hebrejskog i aramejskog izvornika.     
 
Uvod i egzegeza Proročke biblijske literature 
U traktatu “Uvod i egzegeza Proroka” obrađujemo, prije svega, autorstvo i povijesnost biblijske predaje te pojedinu proročku teologiju koja je obojena deuteronomistčkim proplazmama biblijske povijesne građe. Nakon uvodnih sadržaja kompariramo proročke knjige s kraljevima Jude i Izraela kako bismo razumijeli povijesni kontekst u kojem proroci djeluju i eventualno pišu. Pošto smo detaljno prešli sadržaj svake od proročkih knjiga, kanonskom metodom, uz prikladan kritički aparat, tumačimo pojedine tekstove iz hebrejskog i aramejskog izvornika.
 
Uvod i egzegeza Mudroslovne biblijeske građe
U traktatu “Uvod i egzegeza Mudrosnih knjiga” obrađujemo, prije svega, autorstvo i povijesnost biblijske predaje koja se vezuje uz mudroslovni biblijski aparat. Pritom isključujemo biblijske Psalme i stavljamo ih u poseban žanr biblijske molitvene poezije. Nakon uvodnih sadržaja o biblijskoj i izvanbiblijskoj mudrosnoj literatuti detaljno prelazimo na sadržaj pojedine knjige te kanonskom metodom, uz prikladan kritički aparat, tumačimo pojedine tekstove iz hebrejskog, aramejskog i grčkog izvornika.
 
Biblijska teologija Starog zavjeta
U studiju biblijske teologije Starog zavjeta povodimo se osnovnim teološkim principima: svetost, mir, dobro, ljubav, nada… Teološke principe koji pobožanjstvenjuju stvorenog čovjeka pokušavamo obraditi u kontekstu biblijske povijesti. Tako, svojevrsnim hodogramom dolazimo do biblijskih pojmova koji divergiraju kroz biblijsku povijest ali na kraju konvergiraju uzvišenom teološkom značenju koji poprima spasenjsko eshatološke konotacije.   
Šifra predmetaPredmet ECTS Sati
SPSZ-011. Hebrejski jezik I 2 30 
SPSZ-022. Hebrejski jezik II 2 30
SPSZ-033. Opći uvod u Sveto pismo 445 
SPSZ-044. Petoknjižje: uvod i egzegeza 2 30
SPSZ-055. Povijesne knjige uvod i egzegeza 230
SPSZ-066. Proročke knjige uvod i egzegeza 2 30
SPSZ-077. Mudrosna literatura uvod i egzegeza 230
SPSZ-088. Biblijska teologija Starog zavjeta 2 30
   ECTS Sati
SPSZ-IZ-011. Akadski jezik 2 15
SPSZ-IZ-022. Biblijski aramejski jezik 2 15
SPSZ-IZ-033. Tekstualni izvanbiblijski fragmenti 215
SPSZ-IZ-044. Dodirne točke Biblije i Kur’ana 215
SPSZ-IZ-055. Egzegeza SP – Sennaheribova osvajanja Jeruzalema 215
Šifra predmetaPredmet ECTS  Sati
SPSZ-S-011. Biblijske i hrvatske mudre izreke 2 15
SPSZ-S-022. Biblijska povijest zavisti među ljudima 215

Nastavnici:

  • Prof. dr. sc. Darko TOMAŠEVIĆ, predsjednik katedre

 

Opis katedre:

Katedra Svetog pisma Novog zavjeta bavi se proučavanjem novozavjetne literature i Biblijske teologije Novoga zavjeta.

Uvod istražuje povijest, izvore, okolnosti, datiranje, mjesto nastanka, autorstvo, teološki cilj, te kome je pojedini spis upućen.

Egzegeza istražuje konkretne novozavjetne tekstove, traga za značenjem pojedinih riječi i izraza, za onim što je pojedini pisac htio reći. Isto tako, dotični tekst stavlja u kontekst u kojem je izgovoren; uspoređuje ga, kako sa sličnim novozavjetnim tekstovima, tako i za starozavjetnim tekstovima koji su imali utjecaja na izbor dotičnih riječi i izraza. Egezeza otkriva sličnosti, ali i razlike novozavjetnih spisa, posebno s obzirom na njihovu formu, sadržaj, značenje i cilj.

Biblijska teologija Novog zavjeta pokušava sintetizirati stavove pojedinih biblijskih pisaca. Ona je svojevrstan vrhunac novozavjetnog proučavanja. Ona traga za temeljnim teološkim mislima i smjernicama. Proučava velike novozavjetne teme, kao što su kristologija, soteriologija, ekleziologija, eshatologija.

Preduvjet studija Novog zavjeta je poznavanje biblijskog grčkog jezika.

Šifra predmetaPredmet ECTS Sati
SPNZ-011. Biblijski grčki jezik I  2  30 
SPNZ-022. Biblijski grčki jezik II  2  30
SPNZ-033. Sinoptici i Djela apostolska – uvod i egzegeza  3 45 
SPNZ-044. Ivanovski spisi – uvod i egzegeza  2  30
SPNZ-055. Pavlove i pavlovske poslanice – uvod i egzegeza  4 60
SPNZ-066. Ostale poslanice i Otkrivenje – uvod i egzegeza  3  45
SPNZ-077. Biblijska teologija Novog Zavjeta  2 30
Šifra predmetaPredmet ECTS Sati
SPNZ-IZ-011. Biblijski grčki jezik – cursus superior 2 15
SPNZ-IZ-022. Apokrifi i spisi s Mrtvog Mora 2 15 
Šifra predmetaPredmet ECTSSati
SPNZ-S-011. Novozavjetni apokrifi 2  15

Nastavnici:

  • Izv. prof. dr. sc. Hrvoje KALEM, predsjednik katedre

 

Opis katedre:

Magna charta fundamentalne teologije glasi: “Budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama” (1 Pt 3, 15), “ali blago i s poštovanjem” (1 Pt 3, 16). Vjerni ovom pozivu već kršćanske apologete, pozivajući se na razum, ističu nadmoć kršćanske objave nad poganskim naukom, braneći tako kršćansku vjeru pred onima koji su je smatrali opasnom. Odatle se razvila apologetika kao sustavna obrana vjere. Uzimajući u obzir ovu datost može se reći da fundamentalna teologija ima svoje korijene već u otačkom razdoblju. S razvojem sveučilišta i teologije kao akademske discipline apologetika se razvijala prema teološkoj disciplini koju danas poznajemo pod nazivom fundamentalna teologija.

U dokumentima crkvenog učiteljstva, fundamentalna se teologija po prvi put pojavljuje 1976. godine u dokumentu Teološka formacija budućih svećenika, koju je izdala Kongregacija za katolički odgoj. Tu ona dobiva svoj status unutar teoloških disciplina te biva prepoznat njen sadržaj, specifičnost i cilj kojemu teži. Apostolska konstitucija Sapientia Christiana (br. 51) iz 1979. godine eksplicitno spominje fundamentalnu teologiju, podcrtavajući je kao obvezatnu teološku disciplinu. Konačno, i apostolska konstitucija Veritatis Gaudium iz 2017. godine u članku 55 prepoznaje i upozorava na važnost i zadaće fundamentalne teologije.

Fundamentalna teologija ili temeljno bogoslovlje je teološka disciplina čije je područje djelovanja određeno u dva smjera: ad intra i ad extra. U svojoj okrenutosti ad intra ona se bavi temeljnim teološkim pitanjima kao što je događaj i otajstvo objave kojom Trojstveni Bog zapodijeva razgovor s ljudima kao s prijateljima (usp. DV 2). Budući da Krist dovršuje objavu i daje joj puninu (usp. DV 4) ova disciplina stavlja poseban naglasak na fundamentalnu kristologiju, odnosno na Isusa Krista kao objavitelja Oca. Fundamentalna se teologija ne bavi sadržajem objave, koji se studira u drugim teološkim disciplinama, nego objavom kao takvom, odnosno uvjetima njene mogućnosti, njenom povijesnošću i prenošenjem te njenom recepcijom od strane čovjeka. Tomu treba dodati da fundamentalna teologija proučava važnost Predaje/Tradicije, ulogu i značenje crkvenog učiteljstva, te važnost dogme u crkvenom životu, kao i uvjete te mjesta teološke spoznaje.

Iznimno važna tema kojoj je posvećena fundamentalna teologije je ekleziologija koja istražuje povijest i nastanak Crkve, njene bitne službe i zadaće. U svojoj okrenutosti ad extra fundamentalna teologija iznosi na vidjelo pitanja koja dodiruju temu objave onkraj granica kršćanstva i Crkve. U tom se smislu u fokusu ove discipline nalazi pitanje nevjere ili pitanje onih koji vjeruju na drugi način, religijski pluralizam, izazovi postmoderne i nevjere, te odnos vjere i kulture.

Šifra predmetaPredmet ECTS Sati
FT-011. Znanost o religijama 3 30 
FT-022. Teološka epistemologija 2 30
FT-033. Kršćanska objava 560 
FT-044. Ekleziologija 4 60
Šifra predmetaPredmet ECTS Sati
FT-IZ-011. Misiologija 215
     
Šifra predmetaPredmet ECTS Sati
FT-S-011. Uvod u povijest teologije 215
FT-S-022. Teologija kulture – mogućnosti nove evnagelizacije 2 15

Nastavnici:

  • Izv. prof. dr. sc. Josip KNEŽEVIĆ, predsjednik katedre

 

Opis katedre:

Na ovoj katedri predaju se kolegiji Uvod u misterij Krista i Povijest spasenja te kolegij Patrologije (I. i II.).

Kolegij Uvod u Misterij Krista i Povijest spasenja je jednosemestralni kolegij koji se proučava već na početku teološkog studija kao svojevrsni uvod u teološke studije, odnosno kao svojevrsno udaranje temelja jer je upravo misterij Isusa Krista središnja točka ljudske povijesti i povijesti spasenja. Cilj ovog kolegija je omogućiti studentima shvaćanje smisla crkvenih nauka, njihov ustroj i apostolski cilj. Ujedno pomaže studentima da svoju vjeru postave na čvrste temelje, te da shvate jedinstvo svih studija oko otajstva živoga Boga koji nam se očitovao u Kristu.

S druge strane kolegij Patrologije – koji se proučava u dva semestra – ima za cilj uspostaviti okvir teologije i kršćanskog života u doba crkvenih otaca. Prema tome kolegij Patrologije proučava život i nauk crkvenih otaca koji su prvi udarili temelje teologiji i crkvenim dogmama nadahnjujući se na nauku svetih apostola, odnosno na Svetome Pismu, te su svojim djelovanjem i svojim pisanjem donijeli ispravan nauk glede trinitarnih, kristoloških, marioloških, eshatoloških i ostalih teoloških pitanja. Na taj način studij Patrologije pruža osjećaj kontinuiteta teološkog nauka s obzirom na temeljne datosti, a u isto vrijeme i osjećaj važnosti s obzirom na pojedinačne aspekte i primjene.

Šifra predmetaPredmet ECTSSati
PKN-011. Uvod u misterij Krista i povijest spasenja 330
PKN-022. Patrologija I 330
PKN-03 330
Šifra predmetaPredmet ECTS  Sati
PKN-IZ-011. Evagrije Pontski – jedan od najvažnijih pustinjskih mistika 215

Nastavnici:

  • Doc. dr. sc. Ljubo ZADRIĆ, predsjednik katedre
  • Izv. prof. dr. sc. Mario BERNADIĆ

Opis katedre:

Šifra predmetaPredmet ECTSSati
DT-011. Otajstvo Trojedinog Boga 660
DT-022. Teološka antropologija I 345
DT-033. Teološka antropologija II 330
DT-044. Kristologija 445
DT-055. Teologija sakramenata I 460
DT-066. Teologija sakramenata II 345
Šifra predmetaPredmet ECTS  Sati
DT-IZ-011. Mariologija 215
DT-IZ-022. Ljudska patnja – opće teodicejsko pitanje i zaglavni kamen ateizma 215
DT-IZ-033. Stvaranje i evolucija 215
DT-IZ-044. Mysterium paschale 215

 

Šifra predmetaPredmet ECTS  Sati
DT-S-011. Pomirba znanstvene i biblijske mudrosti po G. L. Schröderu 215

Nastavnici:

  • Prof. dr. sc. Zorica MAROS, predsjednica katedre
  • Izv. prof. dr. sc. Drago ŽUPARIĆ, vanjski suradnik
  • Izv. prof. dr. sc. Zdenko SPAJIĆ

 

Opis katedre:

Katedra moralne teologije obuhvaća predmete iz opće i posebne moralne teologije. Temelj kršćanske vjere, a time i morala, jest Božji poziv čovjeku na zajedništvo života; moralni život odgovor je na taj poziv. 

Opća moralna teologija razmatra taj odnos kroz učenje o Božjem zakonu, naravnom zakonu, savjesti, moralnim načelima, slobodi, grijehu i obraćenju. 

Posebna moralna teologija taj poziv primjenjuje na konkretna područja života, poput bioetike, medicinske etike te bračne i seksualne etike. Moralna teologija nastoji povezati teološku tradiciju s konkretnim etičkim izazovima pojedinaca i zajednica, uključujući pitanja suvremene tehnologije i društvenih promjena. 

Širi joj je cilj proučavanje, poučavanje i razvijanje moralnog nauka Katoličke Crkve, a uži cilj priprema budućih svećenika, vjeroučitelja i pastoralnih djelatnika za ispravno etičko prosuđivanje i odgovorno pastoralno djelovanje.

Šifra predmetaPredmet ECTSSati
MT-011. Osnovna moralna teologija I 345
MT-022. Osnovna moralna teologija II 345
MT-033. Kreposti i bogoštovlje 230
MT-044. Bioetika 445
MT-055. Spolni i ženidbeni moral 445
MT-066. Duhovno bogoslovlje 230
Šifra predmetaPredmet ECTS Sati
MT-IZ-011. Penitencija 215
MT-IZ-022. Antropologija nasilja 215
MT-IZ-033. Kršćanski život i duhvonost prema svetom Pavlu 215
     
     

Nastavnici:

  • Izv. prof. dr. sc. Šimo MARŠIĆ, predsjednik katedre

 

Opis katedre:

Šifra predmetaPredmet ECTSSati
PT-011. Temeljna pitanja pastoralne teologije 560
PT-022. Pastoral župne zajednice 330
PT-033. Pastoral braka i obitelji 230
Šifra predmetaPredmet ECTSSati
PT-IZ-011. Pastoral mladih 215
Šifra predmetaPredmet ECTSSati
PT-S-011. Crkva i film 215
PT-S-022. Uloga vjernika laika u Crkvi 215

Nastavnici:

  • Doc. dr. sc. Ivan RAKO, predsjednik katedre

Opis katedre:

Katedra liturgike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu posvećena je znanstvenom i nastavnom proučavanju liturgije kao „vrhunca kojemu teži djelatnost Crkve i izvora iz kojega proistječe sva njezina snaga“ (SC 10), shvaćene kao povlaštenog mjesta očitovanja otajstva Crkve i sudioništva vjernika u Kristovu vazmenom otajstvu. U njezinu je središtu liturgija kao sakramentalno posredovanje Božjeg spasenja u povijesti, ostvareno u bogatstvu obrednih oblika, znakova i simbola, u kontinuitetu s apostolskom Predajom, službenim učiteljstvom i normativnim liturgijskim knjigama, pri čemu se liturgijska teologija razvija u isprepletu povijesno‑razvojne analize, sustavno‑teološke refleksije i pastoralno‑praktične hermeneutike.

 

U tom se okviru katedra bavi poviješću i teologijom liturgije od najranijih oblika kršćanskog bogoslužja, preko oblikovanja rimske i drugih liturgijskih tradicija, do suvremene liturgijske obnove. Posebno se razrađuju teologija liturgijske godine kao ritmičkog uprisutnjenja Kristova otajstva u vremenu, časoslova kao službene molitve Crkve i kulta svetih kao izraza jedinstva putujuće, trpeće i proslavljene Crkve, zatim sakramentalna struktura crkvenog života u sakramentima te narav blagoslovina kao sakramentalija koje prožimaju svakodnevicu vjernika. Usto, katedra njeguje studij liturgijske glazbe – osobito gregorijanskog pjevanja kao vlastitog korala rimsko‑latinske tradicije – te istražuje njegovu ulogu u oblikovanju molitvenog i eklezijalnog habitusa, kako bi liturgijska slavlja bila istinski izvor, vrhunac i oblikovni princip života i poslanja Božjeg naroda.

Šifra predmeta  Predmet  ECTS  Sati
LIT-011. Liturgika I – Povijest i teologija liturgije 345
LIT-022. Liturgika II – Liturgijska godina i štovanje svetih i časoslov 345
LIT-033. Liturgika III – Sakramenti i blagoslovine 545
LIT-044. Osnove gregorijanskog pjevanja 230
Šifra predmetaPredmet ECTSSati
LIT-IZ-011. Svećenička pjevačka služba 215
LIT-IZ-022. Ikonografija – liturgika i simbolika 215

Nastavnici:

  • Prof. dr. sc. Milenko KREŠIĆ, predsjednik katedre


Opis katedre:

Crkvena povijest je teološka disciplina koja se bavi proučavanjem unutrašnjeg i vanjskoj života Crkve. Krist, koji je ustanovio Crkvu i koji je njezina glava želio da je da ona bude u svijetu kao zajednica ljudi (narod Božji), pod vodstvom ljudi (kolegij apostola) i time ju je učinio ovisnom o ljudskom djelovanju ali i o ljudskim slabostima. Ipak, nije je prepustio samo ljudima nego ju je povjerio Duhu Svetom koji ju čuva od zabluda te u njoj stvara i održava svetost. Iz zajedničkog djelovanja božanskog i ljudskog u vremenu i prostoru nastaje povijest Crkve. Njezin početak i kraj počivaju na teološkoj postavci. Počinje Utjelovljenjem a završava drugim Kristovim dolaskom. Unutar tih kronoloških granica predmet njezina proučavanja je sav životni izričaj crkve: nastanak, učiteljstveno utvrđivanje nauka vjere, naviještanje vjere propovijedanjem i poukom, sakramentalni život, izgradnja crkvenih ustanova, utjecaj crkvenog djelovanja na sva područja ljudskog života, njezino širenje diljem zemlje, njezin odnos prema nekršćanskim religijama, Crkvama i kršćanskim crkvenim zajednicama od nje odijeljenim te odnosi prema državama i društvu. Katedra Crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu bavi se proučavanjem i poučavanjem opće i nacionalne crkvene povijesti. Na njoj se predaju sljedeći kolegiji: Opća crkva povijest staroga i novoga vijeka, Opća crkvena povijest novog i modernog doba, Povijest Crkve u Hrvata starog i srednjeg vijeka te Povijest Crkve u Hrvata novog i modernog doba. Osim ovih obveznih crkveno-povijesnih kolegija također se na katedri predaje Metodologija s prosemiranom te kao izborni kolegij Kršćanska arheologija. Na katedri se također nude razni seminari povezani s općom, odnosno nacionalnom crkvenom poviješću.

Šifra predmetaPredmet ECTSSati
CP-011. Opća crkvena povijest – stari i srednji vijek 345
CP-022. Opća crkvena povijest – nova i moderna 345
CP-033. Povijest Crkve u Hrvata – stari i srednji vijek 345
CP-044. Povijest Crkve u Hrvata – nova i moderna 345
CP-055. Metodologija s proseminarom 315
Šifra predmetaPredmet ECTSSati
CP-IZ-011. Kršćanska arheologija 215
Šifra predmetaPredmet ECTS  Sati
CP-S-011. Fenomen bosansko-humskih krstjana u suvremenoj historiografiji 215

Nastavnici:

  • Izv. prof. dr. sc. Josip KNEŽEVIĆ, predsjednik katedre

 

Opis katedre:

Na ovoj katedri proučavaju se kolegiji Ekumensko bogoslovlje, te Istočno bogoslovlje (I. i II.).

Kolegij Ekumenskog bogoslovlja je jednosemestralni kolegij koji pomaže studentima vrednovati razlike među različitim Crkvama i crkvenim (kršćanskim) zajednicama. Naglasak je na onome što Katoličku Crkvu ujedinjuje s drugim Crkvama i crkvenim (kršćanskim) zajednicama. Kolegij pomaže studentima razvijati kritičko, analitičko i sintetičko razmišljanje kako bi se pronalazili putovi i načini u radu oko jedinstva svih kršćana.

S druge strane, kolegij Istočnog bogoslovlja predaje se kroz dva semestra i dijeli se na: povijest i teologiju istočnih drevnih Crkava nestorijanske i monofizitske tradicije (asirska, jakobitska, armenska, koptska, etiopska i eritrejska) te na povijest i teologiju Pravoslavne Crkve. Kroz ove kolegije studenti se upoznavaju s teološkim, liturgijskim i svim ostalim posebnostima kršćana Istoka. Posebno se stječe sustavni pogled na veliko bogatstvo starokršćanske baštine i teoloških rezultata povijesnog razvoja i inkulturacije Kristova evanđelja u raznim drevnim narodima.

Svi kolegiji na ovoj katedri predaju s pogledom na ekumenizam kako bi se svestranije očitovala punina Kristova. Osim toga, pomažu studentima da upiju iskrenu i postojanu vjernost vlastitoj vjeri, zatim da budu otvoreni dijalogu s drugim kršćanima kako bi istraživali putove i sredstva za uspostavu kršćanskog jedinstva i razvijali poštovanje prema svačijoj savjesti i svačijem uvjerenju u izlaganju nauka vlastite Crkve.

Šifra predmetaPredmet ECTSSati
ET-011. Ekumensko bogoslovlje 330
ET-022. Istočno bogoslovlje I 230
ET-033. Istočno bogoslovlje II 230

Nastavnici:

  • Izv. prof. dr. sc. Ilija MARKOVIĆ, predsjednik katedre

 

Opis katedre:

Katedra kanonskog prava zauzima važno mjesto među znanstvenim disciplinama koje se poučavaju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Od samih početaka Crkva je poticala poznavanje i obdržavanje svetih kanona, osobito među svećenicima, što potvrđuje i papa Celestin I. (429.) koji je istaknuo da “nijednom svećeniku nije dopušteno ne znati svoje kanone”. Važnost proučavanja kanonskog prava naglašavali su i Tridentski te Drugi vatikanski koncil, što je vidljivo kroz dugi razvoj i obnovu crkvenog zakonodavstva.

Potrebi za poučavanjem kanonskoga prava udovoljila je i Visoka teološka škola u Sarajevu, gdje se ono kao predmet nalazi u programu već od školske godine 1893./1894. Tijekom povijesti, satnica kolegija se mijenjala: u četverogodišnjem studiju (1891. – 1924.) iznosila je 12 sati tjedno, u petogodišnjem (1925. – 1944.) 10 sati, a u šestogodišnjem studiju ukupno 16 sati tjedno. Danas, u petogodišnjem studiju, kanonsko pravo obuhvaća 6 sati obveznih kolegija te često i izborne kolegije. Kroz povijest su ga predavali ugledni profesori poput: Ivana Dannera, Franje Bellera, Alojzija Curinaldija i Karla Ferenčića. Nakon ponovnog otvaranja škole 1969. godine, kao profesori djelovali su: Filip Josipović, Ante Brajko, Pero Sudar, Pero Pranjić, Klara Ćavar i s. M. Bernarda Horvat. Trenutno kolegije iz kanonskoga prava predaje dr. sc. Ilija Marković.

Studij je usredotočen na cjelovito proučavanje Zakonika kanonskoga prava iz 1983. godine, ali i drugih crkvenih zakona. Obvezni kolegiji obuhvaćaju temeljne pravne institute, poput općih odredbi (I. knjiga), uređenja Crkve kao Božjeg naroda, njezine hijerarhijske strukture te prava i obveza vjernika (II. knjiga). Studenti se također upoznaju s naučiteljskom (III. knjiga) i posvetiteljskom slubom Crkve (IV. knjiga), s posebnim naglaskom na sakramente svetog reda i ženidbe. Posebna pozornost posvećuje se i kaznenom pravu (VI. knjiga) te procesnom pravu (VII. knjiga), uključujući parnice za proglašenje ništavosti ženidbe i reforme zakonodavstva koje je proveo papa Franjo.

Uz obvezne kolegije, studentima se nude i izborni predmeti koji ih osposobljavaju za konkretne pastoralne i administrativne zadaće. Teme uključuju praktična pitanja iz župne administracije i krajevnog prava, poput vođenja župnih knjiga i financija. Također se obrađuju specifična interdisciplinarna pitanja, kao što je odnos kanonskog prava i medicine, gdje se analiziraju teme poput spolne nemoći kao ženidbene zapreke, psihološke nezrelosti i primjene psihologije u odgoju svećeničkih kandidata.

Cilj Katedre je studentima, budućim svećenicima, redovnicima i vjernicima laicima, pružiti temeljito razumijevanje crkvenoga pravnog poretka. Studente se osposobljava za ispravnu primjenu kanonskih propisa u pastoralnom djelovanju, evangelizaciji te administrativnim poslovima unutar župnih i drugih crkvenih zajednica. Kroz studij se stječu vještine tumačenja zakonskih odredbi i pružanja kanonskopravnih savjeta, čime se izravno doprinosi uređenom i zakonitom životu Crkve.

Šifra predmetaPredmet ECTSSati
KP-01
1. Uvod, I. i III. knjiga
 345
KP-022. Kanonsko pravo: II. knjiga 345
KP-033. IV. knjiga (Sv. Red i Ženidba) i V. knjiga Zakonika 445
KP-044. Kanonsko pravo: VI. i VII. knjiga 345

Silabusi predmeta iz NPP 2016./2017.
KP-03 – IV. knjiga Zakonika

KP-04 – V., VI. i VII. knjiga

Šifra predmetaPredmet ECTS Sati
KP-IZ-011. Župna administracija i krajevno pravo 215
KP-IZ-022. Ženidba i različitost vjere 215
KP-IZ-033. Pastoralna istraga i priprema ženidbene parnice 215
     
     
Šifra predmetaPredmet ECTS Sati
KP-S-011. Kanonsko pravo i medicina – izabrana pitanja 215
     

Nastavnici:

  • Doc. dr. sc. Marko ŠUTALO

 

Opis katedre:

 

Šifra predmetaPredmet ECTS Sati
RPK-011. Opća pedagogija 215
RPK-022. Didaktika i metodika 330
RPK-033. Osnovna religijska pedagogija i katehetika 330
RPK-044. Specijalna religijska pedagogija i katehetika I 230
RPK-055. Specijalna religijska pedagogija i katehetika II 230
RPK-066. Metodičke vježbe iz religioznog odgoja i kateheze I 215
RPK-077. Metodičke vježbe iz religioznog odgoja i kateheze II 215
Šifra predmetaPredmet ECTSSati
RPK-IZ-011. Retorika (teorija) 215
RPK-IZ-022. Retorika (vježbe) 215

Nastavnici:

  • Izv. prof. dr. sc. Zdenko SPAJIĆ, predsjednik katedre

 

Opis katedre:

 

Šifra predmetaPredmet ECTSSati
DNC-011. Društveni nauk Crkve 445
DNC-022. Teološka socijalna etika 230
Šifra predmetaPredmet ECTS Sati
DNC-IZ-011. Ljudska prava u Bosni i Hercegovini 215
DNC-IZ-022. Predmoderno razdoblje Društvenog nauka Crkve 215
Šifra predmetaPredmet ECTS Sati
DNC-S-011. Legitimna uporaba sile u razrješavanju međunarodnih sukoba 215

Napomena: 

Ukoliko Vam se na mobilnom uređaju raspored katedri i kolegija ne prikazuje ispravno, molimo Vas okrenite uređaj u horizontalni položaj.

O teologiji, teološkim fakultetima i teolozima...

Pozivam vas da njegujete teologiju utemeljenu na osobnom i preobražavajućem susretu s Kristom, onu koja se nastoji utjeloviti u konkretnim stvarnostima čovječanstva danas.
Lav XIV.
Lav XIV.Audijencija za sudionike seminara, „Stvoreni svijet“, 2025.
Teolog je onaj koji proučava, misli, promišlja, ali to čini na koljenima.
Franjo
FranjoGovor Talijanskom teološkom udruženju, 2017.
Potrebna nam je teologija koja je u svojoj bîti kontekstualna, sposobna čitati i tumačiti Evanđelje u uvjetima u kojima muškarci i žene svakodnevno žive.
Franjo
FranjoMotuproprij Ad theologiam promovendam, br. 4
Osobita je zadaća teološkog fakulteta briga za znanstvenu teološku naobrazbu onih koji su krenuli putem svećeništva i onih koji se pripremaju za ispunjavanje posebnih crkvenih zadaća.
Franjo
Franjo Ap. konst. Veritatis gaudium, čl. 76, §1
Teologija vrši osobito važnu ulogu u traženju sinteze znanja, kao i u dijalogu između vjere i razuma.
Ivan Pavao II.
Ivan Pavao II.Ap. konst. Ex corde Ecclesiae, br. 19
Osobita je zadaća teološkog fakulteta briga za znanstvenu teološku naobrazbu onih koji su krenuli putem svećeništva i onih koji se pripremaju za ispunjavanje posebnih crkvenih zadaća.
Franjo
FranjoAp. konst. Veritatis gaudium, čl. 76, §1
Katolička teologija, poučavana u potpunoj vjernosti Svetome pismu, Predaji i Učiteljstvu Crkve, pružite će jasnu spoznaju evanđeoskih načela koja će obogatiti značenje ljudskoga života i pružiti im novo dostojanstvo.
Ivan Pavao II.
Ivan Pavao II.Ap. konst. Ex corde Ecclesiae, br. 20
Glavna svrha koju teologija želi postići jest u tome da se iznese razumijevanje objave i nauka vjere.
Ivan Pavao II.
Ivan Pavao II.Enc. Fides e tratio, br. 93
"Neka naše škole i sveučilišta budu uvijek mjesta slušanja i prakticiranja evanđelja".
Lav XIV.
Lav XIV.Homilija prilikom proglašenja John Henry Newmana naučiteljem Crkve, 1. 11. 2025.
„Učionice ne smiju biti mjesta apstraktne teorije, nego prostori u kojima se oblikuju osobe sposobne mijenjati svijet”
Lav XIV.
Lav XIV.Iz homilije na misi sa studentima rimskih papinskih sveučilišta, 28. 10. 2025.

Radni kalendar u akademskoj godini 2025. - 2026.

Do početka ispitnih rokova
ostalo još

dana
sati
minuta
sekundi
Dragi studenti, želimo uspješno polaganje ispita!